Senj je stoljećima bio kulturno središte u Hrvatskoj. To nam dokazuju brojni poznati i istaknuti književnici, jezikoslovci, tiskari, dramatičari, pripovjedači, kazališni djelatnici, publicisti, povjesničari i prirodoslovci, Senjani bilo po rodu, zavičaju ili životnom radu. Senj nam je dao poznate književnike: Pavla Rittera Vitezovića, pjesnika, povjesničara, narodnog prosvjetitelja i prvog promicatelja kulturnog jedinstva Hrvata, Matešu Antuna Kuhačevića, pjesnika, Silvija Strahimira Kranjčevića, najdubljeg hrvatskog pjesnika, Vjenceslava Novaka, plodnog pripovjedača iz doba realizma, Julija Roauera i Milana Ogrizovića, dramaturge te Milana Cihlara Nehajeva, kritičara. Osim toga, Senj je zavičaj i Josipa Draženovića, mjesto stvaranja za Krstu Pavletića, ali i inspiracija za Augusta Šenou i njegov roman Čuvaj se senjske ruke. Također, rodom iz Senja su i malo manje poznati književnici Zvonimir Vukelić i Ivan Radetić.
Osim toga, Senj je dao i Vinka Kriškovića, pravnika, političara, sveučilišnog profesora upravnog prava, odjelnog predstojnika Hrvatske zemaljske vlade te pisca stručnih radova i esejista, Ljudevita Rossija, sakupljača malakološke građe, florističara, Narcisa Damina, zoologa, Petra Matkovića, redovitog profesora zemljopisa na Sveučilištu u Zagrebu i člana Akademije, Aleksandra Lochmera, profesora engleskog jezika i književnosti, osnivača anglistike u Hrvata, Krunoslava Babića, srednjoškolskog profesora, kustosa i upravitelja Narodnog zoološkog muzeja u Zagrebu.
