Gradski muzej Senj nalazi se u palači obitelji Vukasović, koja je bila jedna od najuglednijih senjskih obitelji, poznatoj i kao «kuća Marije Terezije». Palača je građena u 14./15. st. i vrhunski je objekt profane arhitekture grada Senja. Ideju osnivanja muzeja nametnulo je bogatstvo kulturne baštine Senja i okolice, odnosno mnogobrojni kulturno – povijesni spomenici i arheološki nalazi iz svih povijesnih razdoblja pronađeni na području grada Senja. Na prijedlog Senjskog muzejskog društva Narodno-oslobodilački odbor Općine Senj donio je 7. svibnja 1962. godine Odluku o osnivanju Gradskog muzeja Senj kao kulturne i znanstvene institucije. GMS je u razdoblju od 1969. do 1991. godine u dva navrata djelovao u sastavu Narodnog sveučilišta – Centra za kulturu Senj. Odlukom Skupštine Općine Senj od 14. ožujka 1991. godine GMS ponovo djeluje kao samostalna kulturna i znanstvena ustanova od posebnog lokalnog i županijskog značenja.
Povijest
Gradski muzej Senj
OSNIVAČI
VUK KRAJAČ (1896.-1962.)
Dr. Vuk Krajač vratio se 1946. godine u Senj, u to vrijeme gotovo u potpunosti porušeni grad, da bi aktivno sudjelovao u njegovoj izgradnji. Od tada pa sve do svoje smrti bio je neraskidivo vezan uz Senj. Kao senjski konzervator spasio je od propasti mnoge povijesne spomenike, napisao brojne rasprave o kulturnoj i ekonomskoj važnosti Senja i njegove izgradnje koje su objavljene u raznim časopisama. Vuk Krajač bio je jedan od glavnih osnivača Senjskog muzejskog društva, i njegov predsjednik sve do svoje smrti. Velike zasluge pripisuju se Krajaču i za obnovu palače Vukasović, jednog od najznačajnijih povijesnih spomenika Senja, koja je obnovljena i osigurana za potrebe senjskog muzeja. Jednakom energijom bavio se i podizanjem Mauzoleja senjskih uskoka za koji je, na njegovu zamolbu, sve nacrte izradio Ivan Meštrović. Bio i jedan od glavnih inicijatora i suradnika na podizanju spomen-bista u senjskom parku književnika na Artu: Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Vjenceslavu Novaku i Milutinu Nehajevu. Organizirao je i proslavu 400-te godišnjice tvrđave Nehaj na čijem je očuvanju i turističkoj valorizaciji puno radio.
ANTE GLAVIČIĆ (1931.-2003.)
Gimnaziju je završio 1950. u Senju, a studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1961. Od 1956. do 1958. bio je kustos i ravnatelj Narodnog muzeja u Pazinu, a od 1960. u Senju ravnatelj i kustos Gradskog muzeja u osnivanju; 1978. postaje muzejski savjetnik. Od 1962. glavni je tajnik Senjskoga muzejskog društva. Organizirao je i vodio obnovu palače Vukasović (1962.-1965.) i tvrđave Nehaj (1964.-1974.), u kojima se potom osnivaju muzejske zbirke te Muzej dobiva kompleksno zavičajno značenje. Od 1961. organizator je i voditelj arheoloških, etnografskih i povijesnih istraživanja po Velebitu te prikupljanja muzejske građe. Pokretač je i urednik časopisa Senjski zbornik (1965.-2003.), senjskih prigodnih karnevalskih novina Metla i škavacera (1965.-1975.), humorističnog časopisa Smišna senjska kronika (1972.) te časopisa Rašeljka (1973.). Organizirao je izdavanje pretiska i kritičkih izdanja senjskih glagoljskih knjiga Spovid općena (1980.) i Korizmenjak (1981.). Autor je Vodiča po Senju i okolici na hrvatskom i njemačkom jeziku (Senj 1962., 1974.) te Stručnog vodiča po tvrđavi Nehaj i muzejskoj postavi (Senj, 1990.). Stručne radove iz arheologije, etnografije i povijesti Senja i šire okolice objavljuje u Riječkoj reviji (1962.), Vijestima muzealaca i konzervatora Hrvatske (1963., 1965., 1969., 1971.) i Senjskom zborniku (1965.-2003.).
Rad prof. Glavičića zapažen je i cijenjen, za njega je dobio brojna priznanja i nagrade, među kojima je odlikovanje Predsjednika RH iz 1994. godine, kada je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.
GRADSKI MUZEJ SENJ DANAS
Danas je Muzej kompleksna ustanova u kojoj su uređene sljedeće zbirke: Arheološka i hidroarheološka, Numizmatička zbirka, Zbirka glagoljice i glagoljskog tiskarstva, Zbirka oružja i vojne opreme, Zbirka novije senjske povijesti, Etnografska zbirka – Bunjevci i Prirodoslovna zbirka – Velebit. U sastavu Gradskog muzeja je i stručna knjižnica (Seniensia) sa starijom i novijom arhivskom građom, manja zbirka umjetničkih slika, zbirka fotografija i razglednica te Zavičajna zbirka Lukovo smještena u istoimenom mjestu južno od Senja.
Sve zbirke-izložbe biti će kratko predstavljene u nastavku ovog pregleda dok će opsežnije biti prikazane u dijelu Spomenice o zbirkama – izložbama.
Muzej raspolaže prostorom ukupne površine 690 m2, od čega je 400 m2 izložbenog prostora, 75 m2 uredskog prostora, 48 m2 zauzima prostor knjižnice, 93 m2 skladišni prostor, te su 63 m2 namijenjena ostalim sadržajima. Tvrđava Nehaj raspolaže s 810 m2 ukupne površine, od čega je 700 m2 izložbenog prostora, skladišni prostor zauzima 18 m2, dok na ostalo otpada 92 m2. U Muzeju su ustrojene dvije organizacijsko-programske cjeline i to stručno-znanstvena i opća cjelina. Stručno-znanstvenu cjelinu sačinjava: kompleksna muzejska građa, koja je smještena u Gradskom muzeju i na tvrđavi Nehaj, zaštitna i konzervatorska služba, knjižnica, arhivska građa i foto-dokumentacija, te pedagoška, propagandna i marketinška služba, dok čuvarski i pomoćno-tehnički poslovi na tvrđavi Nehaj i u Gradskom muzeju pripadaju općoj cjelini.
Osim ravnatelja i djelatnika, Gradski muzej Senj ima i Upravno vijeće koje je kolegijalno tijelo upravljanja Muzejom, a koje ima predsjednika i dva člana koje se imenuje na vremenski rok od 4 godine. Predsjednika i jednog člana Upravnog vijeća imenuje osnivač, grad Senj, a jednog člana iz svojih redova biraju stručni djelatnici Muzeja.