Povijest

Gradski muzej Senj nalazi se u palači obitelji Vukasović, koja je bila jedna od najuglednijih senjskih obitelji, poznatoj i kao «kuća Marije Terezije». Palača je građena u 14./15. st. i vrhunski je objekt profane arhitekture grada Senja. Ideju osnivanja muzeja nametnulo je bogatstvo kulturne baštine Senja i okolice, odnosno mnogobrojni kulturno – povijesni spomenici i arheološki nalazi iz svih povijesnih razdoblja pronađeni na području grada Senja. Na prijedlog Senjskog muzejskog društva Narodno-oslobodilački odbor Općine Senj donio je 7. svibnja 1962. godine Odluku o osnivanju Gradskog muzeja Senj kao kulturne i znanstvene institucije.  GMS je u razdoblju od 1969. do 1991. godine u dva navrata djelovao u sastavu Narodnog sveučilišta – Centra za kulturu Senj. Odlukom Skupštine Općine Senj od 14. ožujka 1991. godine GMS ponovo djeluje kao samostalna kulturna i znanstvena ustanova od posebnog lokalnog i županijskog značenja.

OSNIVAČI

VUK KRAJAČ (1896.-1962.)

Dr. Vuk Krajač vratio se 1946. godine u Senj, u to vrijeme gotovo u potpunosti porušeni grad, da bi aktivno sudjelovao u njegovoj izgradnji. Od tada pa sve do svoje smrti bio je neraskidivo vezan uz Senj. Kao senjski konzervator spasio je od propasti mnoge povijesne spomenike, napisao brojne rasprave o kulturnoj i ekonomskoj važnosti Senja i njegove izgradnje koje su objavljene u raznim časopisama.  Vuk Krajač bio je jedan od glavnih osnivača Senjskog muzejskog društva, i njegov predsjednik sve do svoje smrti. Velike zasluge pripisuju se Krajaču i za obnovu palače Vukasović, jednog od najznačajnijih povijesnih spomenika Senja, koja je obnovljena i osigurana za potrebe senjskog muzeja. Jednakom energijom bavio se i podizanjem Mauzoleja senjskih uskoka za koji je, na njegovu zamolbu, sve nacrte izradio Ivan Meštrović. Bio i jedan od glavnih inicijatora i suradnika na podizanju spomen-bista u senjskom parku književnika na Artu: Silviju Strahimiru Kranjčeviću, Vjenceslavu Novaku i Milutinu Nehajevu. Organizirao je i proslavu 400-te godišnjice tvrđave Nehaj na čijem je očuvanju i turističkoj valorizaciji puno radio.

ANTE GLAVIČIĆ (1931.-2003.)

Gimnaziju je završio 1950. u Senju, a studij arheologije i povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1961. Od 1956. do 1958. bio je kustos i ravnatelj Narodnog muzeja u Pazinu, a od 1960. u Senju ravnatelj i kustos Gradskog muzeja u osnivanju; 1978. postaje muzejski savjetnik. Od 1962. glavni je tajnik Senjskoga muzejskog društva. Organizirao je i vodio obnovu palače Vukasović (1962.-1965.) i tvrđave Nehaj (1964.-1974.), u kojima se potom osnivaju muzejske zbirke te Muzej dobiva kompleksno zavičajno značenje. Od 1961. organizator je i voditelj arheoloških, etnografskih i povijesnih istraživanja po Velebitu te prikupljanja muzejske građe. Pokretač je i urednik časopisa Senjski zbornik (1965.-2003.), senjskih prigodnih karnevalskih novina Metla i škavacera (1965.-1975.), humorističnog časopisa Smišna senjska kronika (1972.) te časopisa Rašeljka (1973.). Organizirao je izdavanje pretiska i kritičkih izdanja senjskih glagoljskih knjiga Spovid općena (1980.) i Korizmenjak (1981.). Autor je Vodiča po Senju i okolici na hrvatskom i njemačkom jeziku (Senj 1962., 1974.) te Stručnog vodiča po tvrđavi Nehaj i muzejskoj postavi (Senj, 1990.). Stručne radove iz arheologije, etnografije i povijesti Senja i šire okolice objavljuje u Riječkoj reviji (1962.), Vijestima muzealaca i konzervatora Hrvatske (1963., 1965., 1969., 1971.) i Senjskom zborniku (1965.-2003.).
Rad prof. Glavičića zapažen je i cijenjen, za njega je dobio brojna priznanja i nagrade, među kojima je odlikovanje Predsjednika RH iz 1994. godine, kada je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi.

GRADSKI MUZEJ SENJ DANAS

Danas je Muzej kompleksna ustanova u kojoj su uređene sljedeće zbirke: Arheološka i hidroarheološka, Numizmatička zbirka, Zbirka glagoljice i glagoljskog tiskarstva, Zbirka oružja i vojne opreme, Zbirka novije senjske povijesti, Etnografska zbirka – Bunjevci i Prirodoslovna zbirka – Velebit. U sastavu Gradskog muzeja je i stručna knjižnica (Seniensia) sa starijom i novijom arhivskom građom, manja zbirka umjetničkih slika, zbirka fotografija i razglednica te Zavičajna zbirka Lukovo smještena u istoimenom mjestu južno od Senja.
Sve zbirke-izložbe biti će kratko predstavljene u nastavku ovog pregleda dok će opsežnije biti prikazane u dijelu Spomenice o zbirkama – izložbama.
Muzej raspolaže prostorom ukupne površine 690 m², od čega je 400 m² izložbenog prostora, 75 m² uredskog prostora, 48 m² zauzima prostor knjižnice, 93 m² skladišni prostor, te su 63 m² namijenjena ostalim sadržajima. Tvrđava Nehaj raspolaže s 810 m² ukupne površine, od čega je 700 m² izložbenog prostora, skladišni prostor zauzima 18 m², dok na ostalo otpada 92 m2. U Muzeju su ustrojene dvije organizacijsko-programske cjeline i to stručno-znanstvena i opća cjelina. Stručno-znanstvenu cjelinu sačinjava: kompleksna muzejska građa, koja je smještena u Gradskom muzeju i na tvrđavi Nehaj, zaštitna i konzervatorska služba, knjižnica, arhivska građa i foto-dokumentacija, te pedagoška, propagandna i marketinška služba, dok čuvarski i pomoćno-tehnički poslovi na tvrđavi Nehaj i u Gradskom muzeju pripadaju općoj cjelini.
Osim ravnatelja i djelatnika, Gradski muzej Senj ima i Upravno vijeće koje je kolegijalno tijelo upravljanja Muzejom, a koje ima predsjednika i dva člana koje se imenuje na vremenski rok od 4 godine. Predsjednika i jednog člana Upravnog vijeća imenuje osnivač, grad Senj, a jednog člana iz svojih redova biraju stručni djelatnici Muzeja.