VIRTUALNA IZLOŽBA

ARHEOLOŠKA ZBIRKA

U arheološkoj zbirci Gradskog muzeja Senj predstavljena je bogata kulturno-povijesna baština grada Senja od prapovijesnih vremena do srednjega vijeka. Fundus zbirke sadrži prapovijesne, antičke te dio hidroarheoloških i srednjovjekovnih predmeta. Zbirka je jedna od prvih osnovanih, ali i najbogatijih zbirki GMS. Nastajala je postupno, prikupljanjem spomeničke građe na mnogobrojnim lokalitetima na području grada Senja, kao i slučajnim pronalascima te poklonima građana. Sustavnim arheološkim istraživanjima predilirskih i ilirskih gradina, kao i antičkih i kasnoantičkih nekropola na području grada Senja i okolice, sakupljen je veći dio arheološkog materijala koji čini fundus ove zbirke.
Također, dio fundusa zbirke čine i grobni nalazi kao rezultat arheoloških istraživanja grobova tijekom kojih su utvrđene brojne antičke i kasnoantičke nekropole na senjskom području. Sakupljena je bogata grobna građa te su potvrđena sahranjivanja inhumacijom i incineracijom.

>> Brošura – Arheološka zbirka (pdf)

HIDROARHEOLOŠKA ZBIRKA

Od arheoloških nalaza pronađenih pod morem najpopularnije su amfore koje su služile za smještaj i prijevoz, pretežno tekućih produkata ondašnje privrede, kao što su vino i ulje, ali i za spremanje ribe u salamuri, povrća, pa čak i žitarica. Amfore se razlikuju po obliku i starosti. U transportu su bile propisno začepljene okruglim glinenim čepovima s malom pupičastom ručkom i zalijevane vapnom, voskom ili parafinom. Zbirka raspolaže s nekoliko različitih tipova amfora sačuvanih u cijelosti, kao i s većim brojem ulomaka amfora. Na nekima se čak nalaze žigovi tvornica u kojima su izrađene, a vremenski ih datiramo od 3. pr. Kr. do 5./6. st.
Zbirka sadrži i nekoliko ulomaka sitnoga keramičkog posuđa, pretežno lončića, plitica, vrčeva iz antičke faze, kao i iz srednjeg vijeka te bojene keramike iz 16. i 17. st.

>> Brošura – Senjsko pomorstvo kroz povijest (pdf)

GLAGOLJSKA BAŠTINA SENJA

Glagoljica, pismo stvoreno za potrebe evangelizacije Slavena, proširena je po cijelom slavenskom prostoru pa tako i kod nas. Premda nisu sačuvani nikakvi dokumenti na temelju kojih se može utvrditi kada je došla na senjsko područje, pronađeni kameni spomenici upućuju na zaključak da je početkom 12. st. već bila ukorijenjena na senjskom području, tzv. Senjska ploča. Senjska ploča jedan je od najstarijih hrvatskih glagoljskih spomenika. Paleografska i umjetničko-povijesna analiza pokazuje da je ploča nastala gotovo istovremeno kad i Bašćanska ploča, početkom 12. st. S obzirom na veliku sličnost sa Bašćanskom pločom i isto vrijeme nastanka, postoji mogućnost da su potekle iz radionice istog majstora.

>> Brošura – Glagoljska baština Senja (pdf)

ZBIRKA FOTOGRAFIJA, RAZGLEDNICA I DOPISNICA

Gradski muzej Senj od svog osnutka prikuplja fotografije i razglednice Grada i okolice od kojih je formirana ova zbirka. Dio zbirke nastao je sakupljanjem, donacijama uglavnom senjskih građana, otkupom a dio je nastao zalaganjem kustosa u Muzeju i suradnjom s profesionalnim fotografima koji su fotografirali zanimljive gradske motive.
Fotografije kao muzejski eksponati važan su dokument vremena, one nam pružaju uvid u mnoge segmente kulturnog, društvenog i političkog života. Nepresušno su vrelo informacija i ključna građa koja uz pisane izvore može poslužiti u rekonstrukciji i interpretaciji povijesti.

ETNOGRAFSKA ZBIRKA BUNJEVCI

Bunjevci su hrvatska etnička skupina koja se dijeli na dalmatinski, primorsko-lički i podunavski ogranak. Ishodištem njihove etnogeneze smatra se jugoistočno dinarsko-jadransko granično područje gdje su se upravo prožimali različiti kulturni elementi te tako dali temelj nastajanju i oblikovanju hrvatske skupine pod nazivom Bunjevci. O podrijetlu imena Bunjevci postoje brojne teorije. Jedna od njih je da je ime poteklo od naziva rijeke Bune u Hercegovini, druga je vezana uz kamenu kućicu – bunju, treća pak ime povezuje sa glagolom bunjati i buniti se.
Jezik Bunjevaca glavna je razlika između Bunjevaca i ostalih hrvatskih narodnih skupina. Bunjevci se koriste ikavskim novoštokavskim dijalektom.

>> Brošura – Etnografska zbirka Bunjevci (pdf)

PRIRODOSLOVNA ZBIRKA VELEBIT

Velebit je najduža i najveća hrvatska planina, a jedna je od najdužih planina i u Europi. Širina mu je od 10 do 30 km, a obuhvaća površinu od 2274 km. Cijeli Velebit je proglašen parkom prirode 1981., a neki njegovi dijelovi su posebno zaštićeni poput nacionalnih parkova Paklenice i Sjevernog Velebita, spomenika prirode: Tulovih greda, Cerovačkih pećina te Lukine jame, prirodnih rezervata: Rezervat šumske vegetacije u Štirovači, Hajdučki i Rožanski kukovi te Velebitski botanički vrt u Modrić docu, dok se u kategoriju zavičajnih krajolika svrstavaju: Senjska draga, uvala Zavratnica te Lukovačke grede. Osim toga, Velebit je još 1978. dobio i međunarodno priznanje, povelju Organizacije ujedinjenih naroda za prosvjetu, kulturu i znanost (UNESCO).

>> Brošura – Prirodoslovna zbirka Velebit (pdf)

SENJ I SENJANI U DOMOVINSKOM RATU

U Gradskom muzeju Senj postavljena je stalna izložba gdje je kroz izložene fotografije, karte i ostatke naoružanja prikazano sudjelovanje ratnika s područja grada Senja u Domovinskom ratu. Senjani su ponajviše sudjelovali na Ličkom bojištu gdje su bili i najbrojniji. Prva organizirana postrojba u Senju se počela stvarati u kolovozu 1991. u vrijeme najžešćih napada srpskog agresora u Lici te je sudjelovala u sprječavanju prodora JNA i srpskih pobunjenika prema moru, čime je obranjen i Grad Senj.

NUMIZMATIČKA ZBIRKA

Novac je pratio čovjeka kroz povijest kao rijetko koji proizvod njegove kulture. On nije samo sredstvo za plaćanje, već i spomenik kulture, umjetničko djelo i povijesni dokument koji nam pruža autentične podatke o svakodnevnom životu, ekonomskim prilikama i političkoj situaciji kroz sva razdoblja povijesti.
Numizmatička je zbirka formirana tijekom arheoloških istraživanja na području grada Senja, slučajnim nalazima te otkupom i darivanjem pojedinaca. Dosad pronađeni novci na području Grada dolazili su iz sjeverne Afrike, Apolonije i Dirahija. Osim antičkog novca, fundus Muzeja čini i novac iz kasnijih razdoblja.

UMJETNIČKA ZBIRKA

Gradski muzej Senj od svojega osnutka sustavno prikuplja predmeta za fundus umjetničke zbirke koja je nastajala sakupljanjem, darivanjem pojedinaca i otkupom predmeta.
Zbirku čine razni vrijedni predmeti: stilski namještaj, posuđe, skulpture, stari satovi, umjetničke slike, portreti i umjetničke slike poznatih senjskih građana. Neki od eksponata iz ove zbirke bili su izloženi na muzejskim izložbama u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja i Noći muzeja. Značajno je napomenuti da je dio predmeta iz ove zbirke zaštićen i restauriran uz pomoć Ministarstva kulture.

GRADSKI I PLEMIĆKI GRBOVI SENJA

Kroz svoju burnu i bogatu povijest, kao bogat i strateški važan grad na obali mora, Senj imao je svoje plemiće, građane i druge odličnike koji su se bavili trgovačkim, vojnim ili drugim poslovima.
Bogati plemići imali su grbove koje su dobivali zbog različitih zasluga, a posebice vojničkih jer je vojnička služba u ovom gradu bila vrlo cijenjena.
Na izložbi je predstavljeno oko 110 obojenih grbova koji su dizajnirani po međunarodno utvrđenim heraldičkim pravilima, te 8 grbovnica, odnosno povelja o dodjeli plemstva i grba.

SENJSKI USKOCI I SENJSKA PRIMORSKA KAPETANIJA

Uskoci su bili prebjezi iz Bosne, Hercegovine i Like koji su u Senju pronašli utočište i uporište te se odmah uključuju u obranu i postaju tako stalna posada senjske obrane i tvrđave Nehaj. Iz izvještaja Ivana Lenkovića se saznaje da je kaštel i grad Senj, uključujući i tvrđavu Nehaj, branilo 300 ljudi. Uskoci su tvrđavi dali i ime Nehaj, što označava nehaj za opasnost. Zbirka – izložba autora, kustosa Ante Glavičića i Miroslava Glavičića predstavljena je javnosti 4. srpnja 1990.

>> Brošura – Tvrđava Nehaj Senj 1558.-2008. (pdf)

ZBIRKA ORUŽJA I VOJNE OPREME

Mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici i arheološki ostatci svjedoče o burnoj prošlosti grada Senja, a među njima značajno mjesto zauzima jedna od zbirki Gradskog muzeja Senj (GMS), Zbirka oružja i vojne opreme.

U sakupljanju predmeta Muzej se vodio muzeološkom politikom vrednovanja svakog pojedinog predmeta. Naglasak je bio u njegovoj vrijednosti kao materijalnog povijesnog dokumenta za razdoblje u kojemu je nastao i u kojemu je bio korišten kao i činjenici je li isti pripadao nekoj značajnoj osobi iz hrvatske povijesti.

>> Brošura – Zbirka oružja i vojne opreme (pdf)