GRADSKI MUZEJ SENJ SUDJELUJE U IZLOŽBI
“U POČETKU BIJAŠE KRALJEVSTVO”
POVODOM 1100 GODINA HRVATSKOGA KRALJEVSTVA
Uz niz kulturnih, znanstvenih i obrazovnih programa u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kao središnji događaj priprema se velika izložba pod nazivom “U početku bijaše kraljevstvo”. Svečano će biti otvorena u Galeriji Klovićevi dvori 16. listopada 2025. godine, a bit će je moguće razgledati do 15. veljače 2026.
Gradski muzej Senj posebno je ponosan što i sam sudjeluje u navedenoj izložbi te predstavlja grad Senj i njegovu bogatu kulturno-povijesnu baštinu. Gradski muzej Senj za potrebe ove izložbe ustupio je Klovićevim dvorima repliku nadgrobne ploče Ivana Lenkovića, vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine te senjskog kapetana. Replika se inače nalazi na tvrđavi Nehaj u sklopu izložbe Senjski uskoci i Senjska primorska kapetanija. Riječ je o gipsanoj ploči dimenzija 185 x 89 x 25 cm.
Replika nadgrobne ploče Ivana Lenkovića u tvrđavi Nehaj
O NADGROBNOM SPOMENIKU
Na Lenkovićevu je nadgrobnom spomeniku prikazan vitez u suvremenom oklopu, s mačem o pojasu, buzdovanom u lijevoj te kopljem sa zastavom u desnoj ruci. Na zastavi je potpuni grb s krilatim zmajem plemena Kačića. Desno uz glavu isklesan je potpuni grb obitelji Egk, s raščetvorenim kasnogotičko – renesansnim štitom. Lenkovićeve grbove nalazimo u Senju na dva mjesta: u kaštelu Nehaju te – nekada – na glavnom pročelju franjevačke crkve unutar zidina. Prema Emilijanu Cevcu oblikovanja obaju ovih grobova srodna su s onim nadgrobne ploče u Novom Mestu. Vizir na Lenkovićevoj kacigi na njegovoj nadgrobnoj ploči dignut je, a nas gleda jedan bradati muž: Cevc misli da lice ne mora odgovarati realnosti, tj. da se radi samo o općenitom oblikovanju, a da tek natpis i grb (grbovi) označuju pripadnost ploče. Autor Lenkovićeve ploče klesao je još neke ploče, od kojih na onoj Gallenbergovoj nalazimo vinjetu sa slovima GS, za koje E. Cevc misli da bi mogli biti inicijali autora-klesara. Kvalitetom izvedbe, klesar-kipar GS ipak nije prešao razinu dobroga majstorskog rada. Sam majstor najvjerojatnije potječe iz neke domaće, slovenske radionice. Prema tome bi i grbovi Lenkovića bili isklesani u Sloveniji i dovezeni u Senj skupa s raznim ratnim potrebama.
(Zorislav Horvat, Sačuvani nadgrobni spomenici nekih Senjana i osoba značajnih za povijest Senja – u Senju i drugdje, Senjski zbornik, 2002, 47-86) |
Tehnička služba Klovićevih dvora u transportu ploče ispred tvrđave Nehaj
Riječ je o krunskom događaju jubilarne godine koji javnosti predstavlja sve bitne elemente hrvatske državnosti, od prvih narodnih vladara u ranome srednjem vijeku pa sve do 1918. godine.
Izložba je osmišljena tako da posjetitelje povede na put kroz stoljeća, naglašavajući pravni i simbolički kontinuitet kraljevstva, ideje koja je obilježila hrvatsku povijest i političku misao. Iako je samo povijesno kraljevstvo trajalo između 10. i 12. stoljeća, njegova je ideja preživjela i nadahnjivala generacije, od Ivana Lučića, oca hrvatske historiografije, do borbe za nacionalni opstanak u 19. i 20. stoljeću, sve do stvaranja neovisne Republike Hrvatske.
Kako naglašava autor uvodnog teksta Dino Milinović (https://gkd.hr/izlozba/u-pocetku-bijase-kraljevstvo-izlozba-povodom-1100-godina-hrvatskoga-kraljevstva/), kraljevstvo nije samo povijesna činjenica, nego i mitski simbol u kojemu se zrcale biblijski pomazanici i legende o kralju Arturu, ideali Camelota, vitezova i dvorskih dama. U hrvatskom kontekstu, ono je postalo temelj identiteta i uporište opstanka kroz stoljeća ratova, unija i previranja, sve do 1991. godine. “Živimo republiku, ali u početku, ipak, bijaše kraljevstvo”, piše Milinović.
Postav izložbe oblikovan je u tematske cjeline koje prate dominantne povijesne, društvene i kulturne fenomene. Naglasak je stavljen na pet ključnih kategorija hrvatske državnosti: narod (gens/populus), vjeru (religio), jezik (lingua), običaje (mos maiorum/traditio) i naciju (natio). Priču o kraljevstvu ispričat će brojne umjetnine i povijesni predmeti neprocjenjive vrijednosti posuđeni iz zbirki ustanova i muzeja diljem Hrvatske. Među njima posebno se ističu Višeslavova krstionica, simbol kršćanskog i državnog početka, te sarkofag kraljice Jelene, svjedočanstvo političke i duhovne snage hrvatskih vladara. Izložbu dodatno obogaćuju pluteji, krune i rukopisna baština, koji zajedno tvore svojevrsni “arhiv pamćenja”.
Hrvatski put državnosti uvijek se razvijao u doticaju s većim političkim i civilizacijskim strukturama – Rimom, Bizantom, Franačkom i Habsburškom Monarhijom te zemljama krune sv. Stjepana. To je oblikovalo specifični “mentalitet državnosti” i pripremilo nas za sudjelovanje u današnjoj europskoj zajednici nacija. Upravo taj kontinuitet i povezanost s europskim kontekstom izložba želi naglasiti, nudeći posjetiteljima priliku da prepoznaju vlastite korijene unutar šire povijesne slike.
U organizaciji izložbe, čiju pripremu koordinira Ministarstvo kulture i medija, sudjeluju HDA (Hrvatski državni arhiv), HPM (Hrvatski povijesni muzej), NSK (Nacionalna i sveučilišna knjižnica) te poglavito MHAS (Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Podršku izložbi daje niz kulturnih i znanstvenih institucija, a najveći broj artefakata ustupili su Zagrebačka nadbiskupija, HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti) te SICU (Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru).
Nakon predstavljanja u Zagrebu, u drugoj polovici 2026. godine izložba će biti preseljena u Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, jedan od najstarijih hrvatskih muzeja i ključnu ustanovu za nacionalnu kulturu i identitet.
Obilježavajući 1100 godina od 925. godine, mitskog trenutka Hrvatskog Kraljevstva, izložba “U početku bijaše kraljevstvo” ne želi biti samo povijesna retrospektiva, nego i poziv svim posjetiteljima da budu čuvari pamćenja. Jer povijest, kako je zapisao Ciceron, ostaje “svjetlo istine, učiteljica života i svjedok vremena”.
Vijesti o izložbi mogu se pratiti na: https://gkd.hr/izlozbe/
(GMS, Marinko Brkić-Tot, Dino Milinović)