17 kol. Pavao Ritter Vitezović
Pavao Ritter Vitezović (Senj, 1652. – Beč, 1713.), pučku školu završio je u Senju, gimnaziju u Zagrebu. Poslije prekida školovanja odlazi u Rim, zatim u Kranjsku gdje radi kod polihistorika J. V. Walvasora. Upravitelj je Hrvatske zemaljske tiskare u Zagrebu od njenog osnivanja (1694.). Godine 1699. postaje ekspert povjesničar i zemljopisac tada osnovane mješovite komisije koja je radila na utvrđivanju granica sa Turskom. Jedan je od najznamenitijih ličnosti hvatske književne i kulturne povijesti. Bavio se pravopisnim pitanjima, te predlagao trodijalektalnu osnovicu za književni jezik Hrvata.
Glavna djela su mu: Odiljenje sigetsko, Kronika aliti spomen vsega i svieta vikov, Priručnik aliti razliko mudrosti cvitje, Senjčica, Croatia rediviva, Bosna captiva, Stemmatographia, a u rukopisu je ostao Lexicon latino.