NUMIZMATIČKA ZBIRKA

Novac je pratio čovjeka kroz povijest kao rijetko koji proizvod njegove kulture. On nije samo sredstvo za plaćanje, već i spomenik kulture, umjetničko djelo i povijesni dokument koji nam pruža autentične podatke o svakodnevnom životu, ekonomskim prilikama i političkoj situaciji kroz sva razdoblja povijesti.
Numizmatička je zbirka formirana tijekom arheoloških istraživanja na području grada Senja, slučajnim nalazima te otkupom i darivanjem pojedinaca. Dosad pronađeni novci na području Grada dolazili su iz sjeverne Afrike, Apolonije i Dirahija. Osim antičkog novca, fundus Muzeja čini i novac iz kasnijih razdoblja.
Novac je pronađen na brojnim lokalitetima na području grada Senja kao grobni nalaz i to: na Malim vratima 1929. pronađen je novac cara Gratiana (367. – 383.); 1955. s jugozapadne strane kule Šabac pronađen je novac koji je pripadao Konstantinu Velikom (306. – 337.) i Konstanciju (337. – 361.); 1958. na brdu Nehaj pronađen je novac grada Teate iz 217. godine pr. Kr., novac Micipse, vladara Numidije iz sj. Afrike 118. godine pr. Kr. te cara Vespazijana (69.-79. godine). Godine 1965. kod Dječjeg vrtića na lokalitetu Štela u jednom je grobu pronađeno nekoliko brončanih novčića iz vremena cara Konstantina Velikog (306. – 337.). Na Trgu Cimiter 1993. godine pronađen je jedan primjerak novca cara Maksimina Tračanina. Novac je kovan između 236. i 238. godine.
Osim kovanica iz rimskog razdoblja, numizmatička zbirka Gradskog muzeja Senj sadrži i kovani novac iz srednjega i novodobnog razdoblja. Značajan dio zbirke čine kovanice Habsburške Monarhije iz vremena Marije Terezije do Franje Josipa, zatim Kraljevine Jugoslavije te SFR Jugoslavije. Dio zbirke čini i papirnati novac država koje su bile u sastavu Habsburške Monarhije. Uz to, tu je i dio zbirke koji čine medalje i odlikovanja.
Na temelju dosadašnjih istraživanja i materijalnih dokaza zaključujemo da se novac kao platežno sredstvo na senjskom području pojavio i koristio u 3. st. pr. Krista, što znači da se budućim slučajnim nalazima i sustavnim arheološkim istraživanjima godina prvih nalaza može pomaknuti u ranija stoljeća.