Unutrašnjost bunjevačke kuće

Kuće i ljetne stanove stanovnika na ovim prostorima možemo podijeliti u tri kategorije: kuće s odvojenim štalama, nastambe na kat (u prizemlju su boravile životinje, a na katu ljudi) te nastambe s jednom prostorijom – pojate. Najrašireniji oblik i kuća i ljetnih stanova bile su nastambe u kojima su u prizemlju boravile životinje, a na katu ljudi. U kućama su se nalazila otvorena ognjišta, koja su se počela zamjenjivati pećima – kozama.  

Bunjevci - karta važnijih seoba do kraja 18. stoljeća

Bunjevci - karta važnijih seoba do kraja 18. stoljeća (prema istraživanju J. Erdeljanovića i M. Petrića)  

Grb Bunjevaca

Grb Bunjevaca Krmpoćana iz molbe caru Rudolfu II.  

Detalj iz kovačije

Do sedamdesetih godina 20. stoljeća za Bunjevce s područja Krivog Puta, Krasna i okolice od velikog značaja bile su usluge koje su u kovačijama nudili kovači. S obzirom da je do tada gotovo svaka kuća imala konja ili vola, odnosno da je poljoprivredni alat činio neophodan dio kućnog inventara, kovački posao u kovačiji se odvijao tijekom cijeloga dana: potkivanje konja i volova, izrada kovanih dijelova za drvena kola i dijelova alata, popravljanje sjekira, motika, krampova i plugova.  

Zaprežna kola

U najranijim razdobljima, kada nije bilo izgrađenih putova i cesta, najkorištenije životinje za transport bili su magarci i mule. Izgradnjom putova do važnijih naselja u širu uporabu ulaze zaprežna kola koja najčešće vuku konji i volovi i koja su u uporabi ostala sve do današnjih dana.  

Drvene posude za vodu

Pitka voda i danas je problem stanovnika planinskih sela u senjskoj okolici koja su naseljena Bunjevcima. Njen nedostatak bio je jedan od glavnih razloga iseljavanja. Kako je velika udaljenost od izvora otežavala život i rad, Bunjevci su kroz povijest koristili prirodne osobitosti terena i izrađivali različite vodoopskrbne sustave. Kao najpoznatiji prirodni vodoopskrbni sustav u planinskim dijelovima koristile su se tzv. snježnice (snižnice). U nižim predjelima za prikupljanje vode koristile su se prirodne udubine u stijenama u koje se skupljala kišnica i koje su ponekad bile povezane u cijele vodoopskrbne sustave. Za transport i korištenje vode postojalo je nekoliko vrsta drvenih posuda: bačve, barilci, burila (burla) i žbanjice.

Bunjevačka torba

Glavna sirovina za izradu odjevnih predmeta bila je vuna pored koje se za proizvodnju tekstilnih predmeta za svakodnevnu uporabu koristi lan i konoplja.

Bunjevci pred stanom u Bliznicama

Specifične kuće i ljetni stanovi ovih skupina mogu se kategorizirati na kuće s odvojenim stajama, nastambe na kat te nastambe s jednom prostorijom, tzv. pojate. Najčešći je bio drugi tip nastambi u kojima su u prizemlju boravile životinje, a na katu ljudi. Isprva su se u kućama nalazila otvorena ognjišta koja kasnije sve više zamjenjuju peći, tzv. koze.

Tkalački stan (tara)

Kompletna tara izrađena rukom iz bukova drva - sva crna od dima. Dijelovi: 2 stative, 2 vratila, 2 sapona, 2 zapinjače, 1 podložnjak, 2 cipca, 1 rastezaljka, 2 šipke, 1 čunak, 1 cijev, 1 letnjak, 2 niti, 1 brdo, 1 brdaljka.

Inv. br. EZB-1

Drvena preslica i vreteno

Drvena preslica izrađena iz bukovine. Plošna odulja daska sa dugim okruglim držalom. Glavni ukras predstavljaju tri kružnice unutar koji su tri križa (prorezano). Malo bogatije izrađeno držalo ispod daske (deveterokut). Ima vreteno sa vrpcom za pričvrščivanje vune ili konoplje - pređe. Vreteno je dekorativno izrađeno, širi se i suzuje. Daska je ukrašena s obje strane.

Inv. br. EZB-7