OBILJEŽEN MEĐUNARODNI DAN MUZEJA 2019., IZLOŽBOM I PROMOCIJAMA, 17. svibnja 2019. godine

Predstavljen Senjski zbornik 45/2018 i knjiga mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”

Večernji dio jučerašnjeg obilježavanja Međunarodnog dana muzeja započeo je u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva predstavljanjem Senjskog zbornika 45/2018 i promocijom knjige mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti”.

Promocija Senjskog zbornika 45/2018 započela je priopćenjem glavnoga urednika dr. sc. Miroslava Glavičića, koji je zahvalio Ministarstvu obrazovanja i znanosti te Gradu Senju na financijskoj potpori i pomoći. Ovaj je Zbornik 45 posvećen preminulom akademiku Milanu Mogušu i kao takav sastoji se od 10 radova, od kojih je 5 izvornih znanstvenih članaka, 2 su pregledna članka te 3 stručna članka. Sam Zbornik započinje tekstom posvećenom Milanu Mogušu koji je napisao tadašnji predsjednik Hrvatske znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić i služi kao svojevrsni In memoriam. Autori radova u Senjskom zborniku 45/2018, uz spomenutog mons. dr. Bogovića, su Mirko Raguž, Tomislav Galović, Blaženka Ljubović, Mislav Gabelica, Juraj Lokmer, Nikola Tominac, Filip Galović, Jasminka Brala-Mudrovčić, Željka Štrkalj te Vlado Božić.

Jezični i književni dio Zbornika te životni i profesionalni put pokojnog akademika Moguša predstavila je dr. sc. Martina Bašić sa Zavoda za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, dok je ostali dio Zbornika, mahom povijesne tematike od kojega najveći dio zauzima rad mons. dr. Mile Bogovića „Crkva u velebitskom Podgroju u prošlosti i sadašnjosti“, predstavio dr. sc. Ivan Brlić s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, područni centar Gospić.

Ovom je prigodom senjskoj javnosti također predstavljena knjiga mons. dr. Mile Bogovića “Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti” nastala na tragu opsežnoga rada koji je Biskup priložio 45. izdanju Senjskoga zbornika. Knjigu su predstavili Ivica Mataija, prof., ravnatelj Državnog arhiva u Gospiću te sam autor.
Ideja o nastanku djela rodila se nakon znanstvenog skupa održanog u Senju 2016. godine o Velebitskom podgorju, a koji je za cilj imao poticanje na revitalizaciju kraja i pronalaženja modela za povratak ljudi u opustošeno Podgorje. Knjiga je izašla u suizdanju Gospićko-senjske biskupije i Državnog arhiva u Gospiću te donosi pregled vjerskih i crkvenih zbivanja tijekom povijesti u dijelu Podgorja koje danas pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, tj. od Svetoga Jurja do uključivog Lukovog Šugarja. Također monografski autor daje prikaz svake pojedine župa i za svaku župu prikazuje crkve, župne stanove, groblje i kronološki popis njezinih upravitelja. No, u knjizi je autor posebno dao prostora i duhovnim zvanjima u Podgorju i istaknutim svećenicima, pa je tako članku iz Senjskog zbornika dodao dva poglavlja i ovim jedinstvenim djelom omogućio je preostalim i raseljenim Podgorcima knjigu u kojoj će naći dio svoje prošlosti i sadašnjosti, svojega identiteta i zalog za budućnost.

Moderator predstavljanja bila je ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović, prof., a u glazbenom dijelu programa nastupili su polaznici Škole gitare – Gitariziranje pod vodstvom profesora Domagoja Biondića: Luka Krmpotić, Šimun Žarković i Roko Tomljanović.

Izložba 70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva (GMS) i predstavljanje senjskog Korizmenjaka Anice Nazor

Obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 2019. godine započelo je jučer u Gradskom muzeju Senj otvaranjem izložbe 70. godišnjica djelovanja Senjskog muzejskog društva. Izložba je riječju i fotografijama te izloženim primjercima Senjskog zbornika simbolično prikazala 70 godina djelovanja Senjskog muzejskog društva, udruge građanki i građana grada Senja osnovane s ciljem zaštite bogate senjske kulturno-povijesne baštine te sakupljanja muzejske građe i osnutka budućeg muzeja, koji bi pohranio i sačuvao istu.  Godine 1949. osnovan je Inicijativni odbor za osnivanje Senjskog muzejskog društva, koje je sljedeće godine i osnovano. Svakako značajno mjesto u bogatom djelovanju SMD-a zauzima izdavanje Senjskog zbornika, koji je pokrenut u suizdavaštvu Gradskog muzeja Senj i Senjskog muzejskog društva, a sve zaslugom pokojnoga prof. Ante Glavičića, tadašnjega glavnog urednika i predsjednika Senjskog muzejskog društva.  Do danas je tiskano 45 brojeva ove enciklopedije kulturno-povijesne baštine grada Senja.

Kako je na otvaranju izložbe napomenuo dr. sc. Miroslav Glavičić, predsjednik Senjskog muzejskog društva i glavni urednik Senjskog zbornika, tijekom svojega postojanja Senjsko muzejsko društvo zajedno s Gradskim muzejom Senj uključeno je u razne projekte: obilježavanje raznih obljetnica, izložbi, izdavanje raznih publikacija, organizacija skupova i sl., što se pokušalo i prikazati ovom izložbom. Ravnateljica Gradskog muzeja Senj Blaženka Ljubović, prof., naglasila je kako su nakon smrti prof. Ante Glavičića 2003. godine Gradski muzej Senj i Senjsko muzejsko društvo nastavili sa svim započetim projektima i s redovitim izlaženjem Senjskog zbornika. U sve značajnije projekte Gradski muzej Senj uključio je i Senjsko muzejsko društvo,  koje danas broji oko 100 članova. Prisutnima su se obratili i Vedran Tomljanović, prof. i Ana Vukelić, prof. i predstavili Međunarodni dan muzeja te Senjski zbornik od njegovih početaka do danas.

Slavlje Međunarodnog dana muzeja nastavilo se u Pučkom otvorenom učilištu Milutina Cihlara Nehajeva u Senju predstavljanjem Korizmenjaka – transkripcije s riječnikom akademkinje Anice Nazor. Knjigu koju su objavili Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Grad Senj predstavili su mons. dr. Mile Bogović, prof. dr. sc. Mateo Žagar te akademkinja Anica Nazor, koja je ujedno i autorica.

Prisutne je uvodno pozdravila dr. sc. Tatijana Petrić, ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kazavši kako je transkripcija s rječnikom senjskog Korizmenjaka iz 1508. godine priređena u sklopu projekta Hrvatska glagoljica – digitalizacija građe i uspostava digitalne zbirke. U sklopu projekta Hrvatska glagoljica, u suradnji s civilnim i vjerskim institucijama, knjižnicama, znanstvenicima,  započeli smo sustavnu digitalizaciju glagoljske baštine, senjske, riječke, uraške i tiskara Kongregacije iz Rima. Rezultat projekta je Portal glagoljica.hr koji je okupio građu različitih ustanova u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te ju dodatno kontekstualizirao povezivanjem s relevantnim informacijskim izvorima – prijepisima, komentarima, stručnim i znanstvenim radovima.

Mons. dr. Mile Bogović izlaganjem je ponudio povijesni pregled Senjske glagoljske tiskare koja je djelovala od 1494. do 1508. Ondje je tiskano sedam vrijednih izdanja (Senjski glagoljski misal, Spovid općena, Naručnik plebanušev ali popov, Transit svetoga Jerolima, Mirakuli slavne djeve Marije), a posljednja sedma upravo je Korizmenjak otisnut 17. listopada 1508. godine. Prof. dr. sc. Mateo Žagar dotaknuo se samoga djela u jezičnom i stilističkom smislu, a akademkinja Anica Nazor emotivno se osvrnula na projekt izdavanja Korizmenjaka te zahvalila svim suradnicima na trudu i uspješnomu radu, osobito Marici Tomić na grafičkom oblikovanju i pripremi za tisak, nakladnicima Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i Gradu Senju, recenzentima dr. sc. Ivanu Kosiću i prof. dr. sc. Mateu Žagaru, kao i slikarici Vjeri Reiser koja je sačinila malu promidžbenu grafičku mapu ilustrirajući iz Korizmenjaka priče koje su se kasnije utemeljile u hrvatskoj književnosti.

Posebno mjesto u programu predstavljanja svakako je bilo čitanje dijelova Korizmenjaka. Primjere – egzemple čitale su učiteljice Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića u Senju – Karmen Čorić, Berta Tomljanović i Anastazija Viatoris Matijević.

>> Korizmenjak Senj pozivnica